Dve decenije Xbox je pokušavao da se dokaže kao ozbiljna i ambiciozna gaming platforma koja ulaže značajna sredstva ne samo za proizvodnju hardvera za zabavu ispred TV ekrana, već i unikatnog softvera koji je dostupan samo na njihovim digitalnim radnjama.
Prva Xbox konzola je dokazala da svega par komada ekskluzivnog softvera (koje je predvodio legendarni Halo: Combat Evolved) mogu da privuku početnu grupu fanova, a uspešni Xbox 360 je uspeo da iskoristi poslovnu grešku PlayStation-a sa njihovom PS3 konzolom i postavi se kao dominantna konzolna platforma koja je postala primarni hardver za koje su bile pravljene mnoge megahit igre iz najpopularnijih serijala kao što su The Elder Scrolls, Mass Effect, Bioshock, i mnoge druge.

Ali taj inicijalni uspeh Xbox 360 konzole (i pored velikih hardverskih problema sa „red ring of death“ kvarom) je predstavljao trenutak kada se sve promenilo.
Shvativši da je maleni tim entuzijasta uspeo da pretvori Xbox platformu u validnog gaming konkurenta i potencijalno otvorio pristup Microsoft-u do stotina miliona ili čak nekoliko milijardi televizora širom cele planete, ova velika korporacija je prebacila svoje oko Saurona na Xbox. Originalno vođstvo je brzo zamenjeno korporativnim fokus grupama, koje su uložili skoro sav svoj trud u širenje uspeha casual-friendly dodatka Kinect koji popularizovao Xbox konzolu kod potpuno nove casual publike koja veoma retko kupuje redovne video igre.
Ovaj novi fokus Xbox vođstva je ušao u prvi plan tokom inicijalne premijere Xbox One konzole koja je mnoge svoje hardverske resurse posvetila servisima koje nemaju veze sa video igrama. Kinect je bio isforsiran da bude deo svakog Xbox One paketa, konzola je u sebi imala ugrađenu podršku za preuzimanje TV signala, i mnoge propratne TV i Sportske servise koji su se mogli upaliti zajedno pored gaming aplikacija. Sada kada pogledamo na to leto 2013. godine, u tom trenutku sudbina Xbox-a je bila zapečaćena. Konkurencija ih je nadmašila sa jeftinijom, jačom i softverski bolje podržanom konzolom, TV i Sportski fokus Xbox-a je bio dostupan u svega par zemalja, a problemi sa kvalitetom i tehničkim performansama ekskluzivnih igara su započeli masovni egzodus nekada vernih Xbox igrača na PlayStation gde su ostali i po dolasku budućih generacija.
Svesni da opet moraju da se dokažu, dolazak Xbox Series X/S konzola je vratio Xbox nazad u potpuno gaming-orijentisan fokus, ali već te 2020. godine je počelo pomeranje Microsoft-a van ekskluzivnih voda.
Tada je najavljena velika promena rada u njihovom gaming sektoru, gde će sve njihove ekskluzivne igre bez ikakve dodatne doplate biti ponuđene igračima besplatno na PC-u (preko Windows Store radnje), uz opciju da se te iste igre kupe na mega-popularnom Steam-u.
Ova inicijativa i veliko ulaganje u pretplatnički Xbox Game Pass servis su itekako doveli do povećanja popularnosti Xbox brenda, ali sama konzolna platorma nije našla ekskplozivni uspeh. Pritisnuti velikom popularnošću PlayStation 5 konzole, vođstvo Microsoft-a je tada odlučilo da Xbox-u daju možda i njenu poslednju šansu – pristup velikom broju novih razvojnih timova i svetski poznatih gaming franšiza.

Kupovina Zenimax-a krajem 2000. godine po ceni od 7,5 milijardi i Activision-a krajem 2023. za neverovatnih 69 milijardi dolara je transformisala do tada „mali“ Xbox u jednu od divizija Microsoft-a koje su dobile neverovatno veliku finansijsku ispomoć. Da li je dolazak franšiza kao što su Elder Scrolls, Fallout, Starfield, Doom, Diablo, World of Warcraft i Call of Duty preokrenuo položaj Xbox konzola na tržištu? Prve analize prodaja hardvera i popularnosti Xbox Game Pass servisa govore – apsolutno ne.
Što nas dovodi do trenutnog stanja kada je Xbox pod lupom velikog Microsoft-a forsiran da postane drastično profitabilniji za što manje vremena.
Ovo je dovelo do „hitnog“ podcasta pre skoro tačno godinu dana kada je vođstvo Xbox-a najavilo početak eksperimenta u kojem će „samo četiri igre“ biti portovane sa Xbox-a na PlayStation i Nintendo konzolne platforme. Burna reakcija javnosti i Xbox fanova je u narednim mesecima splasnula, portovane igre su ostvarile zapažene uspehe (pogotovo PS5 verzija live service gusarske igre Sea of Thieves), i sa svakim novim najavama igara Xbox je lagano sve više i više promovisao širenje svog softvera na konkurentne platforme.
Bethesda je bila među prvima koja je oberučke prihvatila povratak u multiplatform vode, omogućivši vlasnicima PS5 konzola da ove godine zaigraju Indiana Jones and the Great Circle i Doom: The Dark Ages, gde će im se takođe pridružiti Obsidian-ov The Outer Worlds 2.
Ovakav rad Microsoft-a je sada u potpunosti normalnizovan od strane gaming publike. Ali sve su to igre „manjeg kalibra“ koje ne predstavljaju najveće hitove koje Xbox može da ponudi.
To će se u narednim mesecima izgleda promeniti.
U nekoliko rundi intervjua sa gaming medijima, šef Micorosft Gaming divizije Phil Spencer je otvoreno počeo da „priprema teren“ za transformaciju najvećih Xbox serijala kao što su Halo, Gears, Fable, Starfield, Forza, i njihov naizgled neizbežni dolazak na PlayStation i Nintendo hardver.
Po njegovim rečima za sve igre razmatraju da ugrabi što veću publiku, i da nikako ne žele da njihov softver bude nedostupan bilo kome ko je voljan da potroši svoje vreme uz video igre.
Posle ovakvih izjava, svetska javnost i gaming mediji ne bi trebali da budu iznenađeni ako do kraja godine Xbox ne počne otvoreno da promoviše sve svoje buduće igre kao potpuno multiplatform naslove.
Era Xbox-a kao izolovane platforme se bliži kraju, ostaje nam da vidimo kakvu će sreću imati kao ubedljivo najveći izdavač zabavnog softvera na svetu. U svakom slučaju, primarni zadatak će im biti da prave zabavne igre, što je nešto što im nije baš išlo od ruke u prvih par turbulentnih godina Xbox Series konzola.